Novi zakon o sprječavanju pranja novca

Od 1.siječnja 2009., počinje primjena novog Zakona o sprječavanju pranja novca. Tim zakonom knjigovođe, računovođe i revizori morat će procjenjivati rizike pranja novca i financiranja terorizma za pojedinog klijenta, njihove poslovne odnose, transakcije i proizvode. Morat će imati posebne dosjee za svakog klijenta.

Knjigovođe, računovođe i revizori rade isključivo na temelju vjerodostojnih dokumenata, od 2009. trebat će im dodatnih dokumenata za procjenu rizika zloporabe s protuzakonito stečenim novcem ili jednostavnije, zbog kompleksnije administracije - knjigovođe, revizori i računovođe će imati puno više posla.

Uz poskupljenje usluga, tvrtke iz stranih zemalja će prilikom otvaranja poduzeća morat će se umjesto specijalističkoj provjeri stručnjaka za sprječavanje pranja novca podvrgnuti predhodnoj provjeri knjigovođa, računovođa i revizora.

Knjigovođe, računovođe i revizori moraju 'špijati' svoje klijente i prijavljivati ih Uredu za sprječavanje pranja novca, a zatim će u Uredu odlučiti što će učiniti sa prijavama. Središnju ulogu u sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma u Hrvatskoj trebao bi imati Ured za sprječavanje pranja novca. Taj ured, međutim, nije dobro osposobljeno samostalno tijelo državne vlasti s posebnim zakonskim ovlastima. U nas je on samo 'unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva financija'. U zemljama EU sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma bave se posebne financijske i obavještajne jedinice koje djeluju kao samostalna državna sjedišta, a ne kao unutarnje ustrojstvene jedinice pojedinih ministarstvava.

Ured je 2007. zaprimio 2.858 obavijesti o sumnjivim transakcijama. Nakon prve analize otvorena su 322 nova predmenta s indicijama da je riječ o prikrivanju protuzakonito dobivenog novca i drugim nezakonitim aktivnostima. Od toga je 120 slučajeva predano DORH-u, MUP-u ili nadzornim službama Ministarstva financija odnosno inozemnim uredima na daljnji postupak.

Potpuno su drugačije brojke kad se govori o sudski dokazanim slučajevima prikrivanja protuzakonito stečenog novca. U protekle četiri godine u Hrvatskoj je samo osam osoba pravomoćno osuđeno na osnovi članka 279. Kaznenog zakonika zbog prikrivanja protuzakonito stečenog novca. Prema prijedlogu Državnog odvjetništva zatraženo je od sudova privremeno oduzimanje imovinske koristi, odnosno zamrzavanje u iznosu od 127,3 milijuna kuna, a sudovi su svojim presudama oduzeli imovinu u iznosu od 2,5 milijuna kuna.

I na kraju, informacija o tome tko je potpisnik Protokola za sprječavanje pranja novca:

Ivan Šuker - ministar financija, Ana Lovrin - ministrica pravosuđa, Mladen bajić - državni odvjetnik, Berislav Rončević - ministar unutarnjih poslova, Ante Samodol - predsjednik Uprave Hanfe, Tomislav Karamarko - ravnatelj SOA-e i Željko Rohatinski guverner HNB-a.